Običaji u Bosni

Jedan od običaja u Bosni kod katolika ja da u zimskom periodu počinje godišnji tradicionalni običaji klanja svinja koji je i raširen u mnogim dijelovima Evrope. Običaj je naročito tradicija panonskih krajeva — Slavonije, Baranje, Srijema, Bačke, Vojvodine, Posavine, Podravine. Obično se obavlja u zimskim mjesecima, studeni ili prosinac. Običaj se zadržao do današnjih dana, ali modernizacija društva smanjuje ovaj običaj koji je u padu. Zadržali su se još uvijek u starim kućanstvima kao tradicija ili u kućanstvima koji slijede tradicionalne običaje življenja i gastronomije lokalnog područja. Glavni proizvodi klanja su sušeno dimljena kobasica, krvavica, kulen, šunka, čvarci prženi u vlastitoj masti dobiveni topljenjem. Običaj je raširen u mnogim djelovima Evrope  ruralnim područjima kontinentalne Hrvatske (osobito Slavonije i Baranje, te Dalmatinske Zagore), Srbije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Mađarskoj (disznóvágás), Češkoj (zabijačka), Slovačkoj (zabíjačka), Grčkoj, Italiji (maialata), Moldaviji, Rumunjskoj (tăiatul porcului, Ignat), Sloveniji (koline), Portugalu (matança), Španjolskoj (matanza), Ukrajini i drugdje.

Klanje počinje nastupom hladnijih dana u studenom.

U čestitoj domaćinskoj kući kod Ivanke i Žarko Krišto uvjerili smo se da je bolje što bi kazali u našem narodu ukinuti selo nego običaje. Uz pomoć svojih najbližih, komšija, prijatelja uspjeli su posao privesti kraju. U zimskim danima nece nedostajati masti slanine suhog mesa čvaraka krvavice. Običaj je isto da se pozovu rodbina prijatelji navrate na roštilj ili po završetku svega na obiteljsku večeru. Prilika za druženje na kraju dana uz pite čorbe pecenog kuhanog mesa i mnogo drugih ponuda na stolu. Takođe Ivanka kaže da uživa u pravljenju domacih proizvoda raznih alkoholnih bezalkoholnih pića sokova salata i mogo toga što može proizvesti svojim rukama. Uvjerio sam se u to da na svom imanju ima mnogo domacih kokoši guski i mangulice.

​Mangulice su stara mađarska rasa svinja, kod kojih je sve zdravo, od mesa do masti, od slanine do čvaraka. Iako imaju veliki broj kalorija, sadržaj kolesterola je znatno manji nego kod drugih vrsta svinjskog mesa. Poanta je u takozvanom “dobrom” kolesterolu koji ovo meso sadrži, za razliku od štetnog kolesterola koji sadrži meso drugih svinja. Samim time, mast i slanina od mangulice djeluju zdravo na organizam i sudjeluju u prevenciji kardkovakularnih bolesti.

​Mast između mišića i čvrsta konzistencija daju dobar ukus mesu. Inače, meso mangulica sadrži oko 30% zasićenih masnih kiselina, dok nezasićenih ima 8 – 10% više nego u drugim vrstama svinjske masti, a upravo nezasićene masne kiseline pogoduju zdravlju. Inače, ona utječu i na brzinu kojom mast užegne, pa je zato u slučaju mangulica vijek trajanja masti duži. Također je dokazano da mast mangulica povoljno utječe na kostobolju.